HARALAMBOS UVOD U SOCIOLOGIJU PDF

This website uses cookies to improve your experience. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are as essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent.

Author:Zolomi Goltijora
Country:Indonesia
Language:English (Spanish)
Genre:Politics
Published (Last):4 February 2018
Pages:363
PDF File Size:16.82 Mb
ePub File Size:14.96 Mb
ISBN:758-1-16903-206-8
Downloads:44390
Price:Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader:Gulrajas



U spjevu O prirodi alegorijski govori o dvije vrste spoznaje. Jedino ako razum savlada osjetila mogue je dospjeti u predjele istine. Osjetilna je spoznaja mnijenje, a vidljivi svijet varka.

Osjetilnost zadovoljava potrebe svakodnevnog ivota, ali ako elimo biti filozofi moramo se odrei svjedoanstva opaanja, uzdii se i odluno prepustiti vodstvu razuma. Jedino mi ljenjem spoznajemo istinu!

Ja sam prouio sama sebe. Utjecao je na daljnji razvoj grke filozofije. Ona zorno izraava bit svijeta kao procesa. U matematici su brojevi i odnosi me. U svim praktinim ljudskim djelima i te nikim umijeima vide prisustvo broja!

Oni su poelo prirode, vjeni i nepromijenjivi. U svemu su traili odnose broja, a brojevima pripisali simbolika znaenja. Od teorija prisutna je i u tijekovima suvremene zapadnjake kulture i civilizacije. U tome je ovijek sredi te i sebi mjera svijeta. Ostaje pitanje dali je rije o ovjeku ili opem pojmu ili pojedincu. Opaaji su izvor spoznaje, ali su oni subjektivni i nepouzdani.

SOKRA 4"0. Spoznaj samoga sebe. On izjednaava krepost sa znanjem, tj. PLA ON 42". Utemeljitelj je filozofije politike. Uz ,okrata je proveo devet puni godina. On je na svoj nain domislio tokove, pretpostavke, temeljne stavove dotada nje grke filozofije koja je ve nagla avala razliku vrijednosti razumske i osjetilne spoznaje. On razlikuje ne samo spoznaju ve i same predmete ti spoznaja. Umovanje za svoj predmet i ud pronalazi zbilju, dok opaanju odgovara prolazna zbilja.

One su bitak i bit, po njima ne to jest i jest to to jest. One su izvor, uzrok i bit svega, praslike! Oni su lijepi po ljepoti koja sudjeluje u njima. U ijerar iji ideja najvi a je ideja dobra. Ona obu vaa sve druge ideje, te je svr ovit sadraj sve zbilje, izvor bitka i biti. On opim pojmovima pridodaje vrijednosti samostalni , izvorni opstojnosti, uinio i je biti, tj.

Jedan od izvora razlikovanja i podvajanja pojmovnog i pojavnog, ideja i stvari bila je i matematika, koju veoma dobro poznaje i cijeni. Umna spoznaja je upravljena bitku, onom bitnom, opem, jednom, nepromijenjivom, a mnijenje postojanju, pojedinanom, bivanju, doga. Ato je ovjek u malom, to je drava u velikom.

Blavna funkcija drave je odgoj gra. U konstataciji sree dru tva su zapostavljeni, osobni sklad, sudbina i srea pojedinca. On je tvorac logike kao pripreme za svaku znanost i filozofiju. On razlikuje tvar i oblik. Oblik je ono bitno, bit po kojoj ne to jest to to jest, svr a, znaenje. Odnos izme. Jedna je tvar za kakav oblik, a taj oblik je opet tvar za kakav vr i oblik. On zastupa teleolo ko gledi te8 svr ovitost vlada svijetom.

O opem je jedino i mogue znanje, a ne o pojedinanom. Opeg nema izvan pojedinanog. Od tuda potjee klasina teorija istine. Orjentiran je prosjenom ovjeku. Onaj tko je sam sebi dovoljan je zvijer ili bog. Odgoj gra. Umjetnost je stvaralako i idealizirano opona anje. PLO IN Jedno je uzrok i izvor svega, preobilje. Ato je ne to dalje od Jednog ono manje jest. O njemu se ne moe ni govoriti ni pisati. Jedan od najvei filozofa kr anstva. U ,spovijestima opisao lutanja slobodno i burno proivljene mladosti.

U zreloj dobi odu evio se kr anstvom. Um je podre. Odbacuje sve slubene autoritete jer jedini autoritet treba biti razum 9sloboda istraivanja:. Odlikuje ga strastvena ljubav prema ivotu, erojska i beskompromisna narav! Objavljuje veinu djela na latinskim i talijanskom. Umro je ponosno, odbio i posljednju utje u raspela odvrativ i pogled od njega.

Odu evljen je 4opernikovim uenjem, no inilo se da s malo smisla i razumijevanja prati znanstveno geometrijsko obrazloenje i znanstvene prednosti uenja! On je u svakom dijelu svijeta. U mno tvu i beskonanosti svijeta ni 3emlja ni ovjek nisu u sredstvu, ali ovjek ima svoje mjesto i vrijednost. Odluio je u sve sumnjati. Jasnost i razgovjetnost jame istinu! On jemi da se ne varamo u onom to spoznajemo jasno i razgovjetno. Divotni du ovi djeluju na tijelo.

Osniva je analitike geometrije te ima zasluge u optici, me anici i psi ologiji. U sredi tu interesa su mu problemi ovjeka i dru tva. Uprirodnom stanju svaki pojedinac u borbi za samoodranje ima prirodno pravo na sve to moe. Ona ima beskrajno mno tvo atributa koji su beskrajni kao i boanska beskrajna supstancija.

Jasnom i razgovjetnom, matematikom spoznajom se ovjek osloba. Utemeljitelj spoznajne teorije kao sustavne filozofske discipline. U nama proizvode razne osjete 9zvuk, okus.. Opseg na e spoznaje je ogranien, ali je na e znanje dovoljno da ne njemu uredimo svoj ivot.

Jedan od poslijednji veliki pooli istoriara. U prvi plan odre. Hijerar ija monada je piramida i neprekinut kontinuitet. One su zatvorene u sebe, nemaju prozora kroz koji bi ne to moglo ui ili izai. One su iste aktivnosti koje ne utjeu jedna na drugu. Utjecakj me. U razumu nema ni ta to prije nije bilo u osjetilima, osim samog razuma.

Ono to proturjei srcu, ne ulazi u glavu. U volji spoznaje apsolut, stvar o sebi. Aest je dana bijede i sedmi je dan dosade. Ovaj je svijet najgori od svi mogui. Umjetnost ima funkciju katarze, ona osloba. Osobni su razlozi njegovog pesimizma. Ono to postoji je pojedinac, apstraktno ne postoji. Odgojen je u religioznom du u i i ekivanju kazne za svoje grije e.

Divot je neponovljivo jedinstvo. Ono to u mojoj filozofiji nije moje, to je pogre ka. Od tad je kultura u nazadovanju, preracionalistika. Divot je borba, a osnova svega je volja za moi. Jakost je najvi a vrijednost, a dobro sve to jaa, lo e sve to slabi i iscrpljuje. Umjetnost je jedinstvo dionizijskog i apolonskog, to je najpotpunije pri vaanje ivota i najvi e oitovanje ovjeka. Ona je smisao ivota jer svijet i postojanje dobivaju svoje opravdanje jedino kao estetski fenomen.

Osniva fenomenolo kog pokreta.

JODI PICOULT VANISHING ACTS PDF

Michael Haralambos : UVOD U SOCIOLOGIJU

.

EURIPIDES TRAGEDIAS GREDOS PDF

HARALAMBOS UVOD U SOCIOLOGIJU PDF

.

Related Articles